Tamni način rada
  • Thursday, 13 June 2024

Nakon Jablanice - "Direktor javnog preduzeća u Bugojnu (SDA) fizički nasrnuo na uposlenicu"

Nakon Jablanice -

Možete li zamisliti da vaša odluka da date otkaz dovede do toga da radno mjesto napustite u modricama i uz izvještaj policije? Nije ni dvadesetosmogodišnja Enisa Klepo iz Jablanice, gradića na jugu Bosne i Hercegovine.

"Nisam mogla ni da zamislim da može doći do fizičkog napada na mene na poslu, ali ni ogromnu podršku koja je uslijedila sa svih strana nakon napada", kaže Enisa za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mladu diplomiranu pravnicu je 1. avgusta fizički napao i teško ozlijedio njen poslodavac, vlasnik hotela Jablanica. Ona objašnjava da je napadnuta nakon što je, frustrirana mobingom, dala otkaz na mjestu recepcionerke i tražila isplatu zarađene plate.

 

Slučaj Enise Klepo je "ekstreman, ali nije jedini" kaže Slađana Milovanović, pravna zastupnica Fondacije Lara.

'Nasilje nad ženama je manifestacija historijski nejednakog odnosa moći'

Uprkos svemu, nije željela da ode bez riječi već je skupa sa kolegicama najavila otkaz. Bila je, kaže, spremna i da obuči nekog drugog za rad ako je potrebno. Nakon najave otkaza se, kaže, pritisak povećao, zbog čega je otkaz dala 1. avgusta, prije najavljenog roka. Vlasnik je odbio da je isplati, a ona je odbila napustiti objekat dok ne dobije zarađenu platu za juli.

Tada ju je vlasnik hotela Amir Džafić brutalno pretukao, nakon čega je dva dana provela u bolnici, a on u pritvoru.

"Stepen fizičkih povreda će utvrditi vještak medicinske struke", navode za RSE iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, koje još uvijek vodi istragu.

 

 

"Zabrinjavajući trend"

Da se ne radi o izolovanom slučaju povrede radnih prava govore i podaci Udruženja građana Republike Srpske "Stop Mobbing". Do jula ove godine je udruženje dobilo 221 prijavu kršenja radničkih prava. Na radnom mjestu su najčešće ugrožene žene, kaže Anica Ramić, predsjednica Udruženja.

"Mnogi prijavljuju usmeno i traže savjet ali se ne usuđuju pismenu prijavu podnijeti pa one ne ulaze u našu statistiku", kaže Ramić

Dodaje da je jablanički slučaj zabrinjavajući, jer su i psihički teror i mobing neprihvatljivi dok je fizičko nasilje nad nezaštićenom ženom ravno zločinu, kaže Ramić za RSE.

Dodaje da su u udruženju imali dva slučaja u kojima su ljudi dolazili u situaciju da izvrše suicid. No, nasilje vrlo često, bez obzira o kakvoj formi govorimo, ostaje neprijavljeno.

 

Nasilje bez prijave

Poslije Enise, u Gradačcu je zabilježen slučaj svirepog ubistva Nizame Hećimović. Nizama nije bila izolovan slučaj, ekipa Al Jazeere je razgovarala sa ženom koja kaže da je nasilje trpjela duže od dvije decenije.

Neformalna grupa građana u Gradačcu je organizovala novi protest i svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, upućen je niz zahtjeva.

Između ostalog, traži se uvođenje pravne definicije femicida, uspostavljanje nezavisnog tijela za borbu protiv femicida, obezbjeđivanje adekvatnog sistema zaštite žrtava, hitne izmjene zakona o posjedovanju oružja, efikasniji sistem prevencije nasilja i usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom.

Izvještaj Helsinškog parlamenta građana Banja Luka o rodno zasnovanoj diskriminaciji u radu u BiH pokazalo je da je 46 posto žena i 15 posto muškaraca imalo iskustva sa diskriminacijom na osnovu spola na radnom mjestu. Većina žena, čak 78 posto nikada ne prijavi svoje iskustvo nadležnim institucijama.

Svjetlana Ramić Marković iz Helsinškog parlamenta kaže su istraživanja pokazala i da je svijest o prijavljivanju nasilja na niskom nivou, ali i da je nizak stepen povjerenja u sudstvo i tužilaštvo kada je riječ o sprovođenju ovih procesa.

"Žrtve su obeshrabrljene da prijave ako trpe nasilja prilikom zapošljavanja, ali i na radu. Sa druge strane ako prijave ti sporovi su jako dugi i po našim istraživanjima traju od tri do pet godina. I vrlo često žrtve odustaju od pravnih sporova i povlače se najčešće iz straha, ali i zbog nedovoljnih materijalnih sredstava i podrške odustaju od tužbi."

I zvanični podaci bh. pravosuđa o broju krivičnih djela počinjenih u oblasti radnih odnosa pokazuju da je put do pravde spor i teško dostupan. Tako su 2022. godine pravosudne institucije imale 52 prijave kršenja radnih prava. U istom periodu je podignuta samo jedna optužnica, a sudovi su izrekli tri uslovne i jednu novčanu kaznu počiniocima krivičnih djela.

Dokaz tome je slučaj Denisa Buntića kada je nevladina organizacija Inicijativa građanki/na Mostara oglasila se na Facebooku oko slučaja Denisa Buntića, bivšeg hrvatskog rukometnog reprezentativca, koji je pušten na slobodu nakon što je pretukao suprugu Klaru i prijetio joj smrću.

Poslije ispitivanja, Općinski sud u Ljubuškom je pustio Buntića na slobodu te mu je odredio mjere zabrane prilaska ženi. Osim što je pretukao ženu i prijetio joj, Buntić je u svojoj kući imao hrpu oružja – automatske puške, zolje, streljivo.

Na sudu u Ljubuškom godinama radi Buntićeva majka. Tužitelj mu je kum, a tužiteljeva majka odvjetnica, objavila je Slobodna Dalmacija, a prenosi Index. Buntićeva odvjetnica je za Dnevnik Nove TV rekla da nije bilo razloga za zadržavanje u pritvoru.

Iz Inicijative građanki/na Mostara kažu da su zabrinuti zbog nasilja nad Klarom Buntić i “sramotnog poteza Općinskog suda u Ljubuškom”.

 

Iizgleda da ništa nismo naučili iz svih tih stravičnih slučajeva nasilja nad ženama jer je u Bugojnu nedavno zabilježen slučaj nasilja nad uposlenicom JKP "Čistoće" Bugojno (E.C.) od strane direktora, (E.S.). Uposlenica koja je fizički napadnuta je usljed nanesenih povreda završila u hitnoj. Naravno, slučaj nisu prenijeli bugojanski mediji jer su skutonoše SDA stranke kao i direktor JKP "Čistoće" dugogodišnji član SDA stranke čiji je slogan "sigurna BIH", ali izgleda samo za članove SDA stranke.

EMIR, NOVI NEMIR, A NIJE KUSTURICA!!!

globlok.ba/N1/slobodnaeuropa/aljazeerabalkan

Nakon Jablanice -